Manipulacija (prema lat. manipulus: rukovet, svežanj), rukovanje, raspolaganje, upravljanje, upotrebljavanje, stručan način rada; u prenesenom značenju, upravljanje ljudskim ponašanjem; iskorištavanje ljudskih navika i sklonosti u određene svrhe; vješto varanje, podvaljivanje.
(Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38638).
Značenje riječi može se sažeti na sljedeći način: Manipulacija je način kojim dobijemo što želimo i imamo kontrolu nad drugima, a da pritom nužno nemamo dobre i iskrene motive. Svi se katkad koristimo njome svjesno ili nesvjesno i uživamo u njenim plodovima. Oni koji su roditelji najbolje znaju što je manipulacija. Ona je dvojaka u odnosu roditelj - dijete. S jedne strane roditelji, u želji da njihovo dijete pojede tanjur kelja, moraju ga nečim potkupiti da to pojede jer, kao što je poznato, djeca baš i “ne ljube” zeleno na tanjuru. Roditelji tada znaju reći: Ako pojedeš to u tanjuru, dobit ćeš čoklade poslije! S druge strane, djeca također znaju manipulirati i često su “kraljevi manipulacije” jer će sve napraviti kako bi dobili ono što je u tom trenutku njihova želja (pristojno će se ponašati, pokupiti nered, slušati roditelje i sl. kako bi išli kod prijatelja, igrali PlayStation i sl.). Čin manipulacije nije prisutan samo u odnosu između roditelja i djeteta u nekim situacijama, već ponekad i u odnosu između bračnih partnera, a dosta često prisutan je i između poslovnih suradnika.
Ukratko rečeno manipulirati znači “tjerati vodu na svoj mlin”. Osim navedenih situacija, manipulacija je sveprisutna u svijetu politike jer njezini protagonisti – političari – koriste ju s ciljem da dobiju što žele – u prvom redu glasove javnosti kako bi i dalje ostajali na funkciji i uživali u beneficijama koje dolaze s tim položajem. Postavlja se pitanje kako to oni manipuliraju, odnosno što je sredstvo njihovog manipuliranja? Političari koriste jezik kao sredstvo djelovanja, a često se stavlja znak jednakosti između manipuliranja i njihova djelovanja jer kad oni djeluju, koriste riječi na način da ostvare svoj ultimativni cilj – ostanak na vlasti. Političari su vješti manipulatori iz jednostavnog razloga što imaju jaka financijska sredstva, razna poznanstva, ali i pristup masovnim medijima čime je uvelike olakšan čin manipuliranja, odnosno dopiranja do javnosti. Sve što oni zapravo trebaju jest biti elokventni te pogoditi “nišu” koja će imati najviše utjecaja na dobivanje glasova. Možemo se složiti da većina političara jesu elokventni, no samo neki uspiju pogoditi “nišu”. Što je to što razlikuje jednu skupinu elokventnih političara koji ne uspiju dobiti glasove od druge skupine elokventnih političara koji u tome uspiju? Ova potonja skupina je uspješnija jer “igra” na kartu emocija i time lakše dopre do svojih glasača. Najbolji primjer za to bio bi britanski politički diskurs i sve što se događalo oko Brexita odnosno britanskog izlaska iz Europske unije i dolaska Borisa Johnsona na vlast u Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kako je to Johnson dobio izbore i pobijedio svoju prethodnicu Theresu May na izborima u UK? Cijela Johnsonova kampanja bila je utemeljena na sloganu Get Brexit done! što bi se u slobodnom duhu na hrvatski prevelo kao: Završimo već više s Brexitom!. Valja reći da je Dominic Cummings ključna osoba u kampanji Borisa Johnsona jer je proveo istraživanje radeći fokus skupine po UK kako bi saznao koje emocije izaziva Brexit i došao je do zaključka da su to zamor i iritacija, te je na temelju tog istraživanja nastao slogan Get Brexit done! koji je obilježio Johnsonovu kampanju i donio mu pobjedu. Taj nam primjer ponajbolje ilustrira na koji se način manipulira u politici: igrajući na emocije i pretačući to u slogane koji se učestalo ponavljaju u medijima i na taj način “ispiru mozak” javnosti, odnosno manipuliraju. Političari u UK metonimijski su koristili pojam Brexit u značenju dogovor, datum izlaska, izlazak, pregovori s EU i sl. Kad bi rekli Brexit, to je moglo značiti bilo što i na taj način se manipuliralo ljudima jer za svakoga je Brexit predstavljao nešto drugo (za nekoga slobodu, za nekoga strah i neizvjesnost i sl.).
Drugi takav sličan primjer potječe iz Drugog svjetskog rata i tiče se Hitlerove retorike. Opće je poznata činjanica da je on zavladao Njemačkom sijući strah. Drugim riječima, nacistička retorika nastala je kao rezultat “igranja na emociju straha” i zato je ta retorika bila toliko uspješna u to vrijeme jer su ljudi, u strahu za vlastitim životom i životom svojih bližnjih, počeli vjerovati u ono što Hitler propagira i djelovati u skladu s tim.
Nadalje, iako je veza između jezika i manipulacije najočitija upravo u politici, to nije jedina poveznica između jezika i manipulacije. Dakako, ta je veza ponekad prisutna i u odnosu između bračnih partnera. Uzmimo onaj antologijski primjer u kojem muž pita ženu: Što ti je?, a ona odgovara: Ništa. To je klasični primjer manipulacije u kojoj žena pokušava na pomalo pasivno-agresivan način dobiti pažnju supruga na način da se on zapita što je skrivio. Dakle, jedno obično Ništa ima snažnu manipulatorsku moć i još jednom pokazuje poveznicu između jezika i manipulacije.
Iako je manipuliranje nepoželjan i moralno upitan obrazac ponašanja, svi mu pribjegnemo tu i tamo kako bismo ostvarili neke svoje želje i htijenja što samo govori da smo svi ljudi, a ljudski je griješiti. U svakom slučaju, daleko je bolje je biti iskren i direktan pa možda manje poslovno uspješan, nego vješt manipulator i uspješan poslovnjak jer što nas je više takvih “uspješnih”, to je pokazatelj da kao društvo postajemo lišeni ljudskosti, a to je, složit ćemo se, loše.
Znanstvenofantastični pisac Philip K. Dick tvrdi o manipulaciji i riječima sljedeće:
Osnovno sredstvo za manipulaciju stvarnošću je manipulacija riječima. Ako možete kontrolirati značenje riječi, možete kontrolirati ljude koji ih moraju upotrijebiti.
